Kategorija zaštite: Regionalni park Mura-Drava
Godina zaštite: 2011.g.   

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.

Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Udio po županijama je različit, a dio koji se nalazi na teritoriju Osječko-baranjske županije u odnosu na druge županije je:

Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz ove dvije rijeke: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Šire područje rijeka ujedno je i područje rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao što su npr. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus), štekavac (Haliaeetus albicilla), mala cigra (Sterna albifrons), čaplja danguba (Ardea purpurea), bijela čaplja (Egretta alba), crna roda (Ciconia nigra). Drava je ujedno i ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj od kojih je 5 regionalnih endema dunavskog slijeva. Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira.

Među rijetkim i ugroženim biljkama na europskoj razini ističu se sibirska perunika (Iris sibirica), strelica (Sagitaria sagittifolia), vodoljub (Buttomus umbelatus)  te kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj koja raste na sprudovima, kebrač (Myricaria germanica).
Osobito snažna povezanost ljudi i rijeke dovela je na ovom području do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku s brojnim rekreativnim i tradicionalnim aktivnostima. Mura i Drava predstavljaju prirodni oslonac i kulturni identitet prostora koji se proteže kroz pet županija Republike Hrvatske, te u dvije susjedne države.

Karta parka (13 MB)

POSEBAN  REZERVAT:       
Kategorija zaštite: Ornitološki rezervat  Podpanj  
Godina zaštite: 1997.g.               

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene, a može biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" nalazi se na zapadnom dijelu ribnjaka Donji Miholjac i zauzima površinu od 84,99 ha. Zbog svojih izuzetnih ornitoloških vrijednosti područje "Podpanj" zaštićeno je 1997. godine u kategoriji posebni ornitološki rezervat. Područje je značajno za obitavanje, gniježđenje, seobu i zimovanje ptica. Na području "Podpanj" evidentirano je 106 vrsta ptica od kojih dvadesetak vrsta spada u europske ugrožene vrste dok 3 vrste spadaju u svjetski ugrožene vrste. Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je, 8. veljače 2002. godine, Pravilnik o mjerama zaštite Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" ("Županijski glasnik" broj 2/02.). Pravilnikom su propisane mjere zaštite, a osobito mjere uređenja i korištenja Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj". Područje "Podpanj" je turističko područje od važnosti za Županiju. Unutar rezervata zabilježene su  4 nove vrste  ptica za Hrvatsku ( Emerizia rustica, Calidaris alba,  Achrocephalus agricola i Sterna paradizea), te nova vrsta šišmiša ( Pipistrellus pygmeus)

ZNAČAJNI KRAJOLIK :          
Kategorija zaštite: Značajni krajolik Erdut
Godina zaštite: 1974..g.   


Značajni krajolik  je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. Kontaktno područje nalazi se na potezu između Aljmaša do Erduta s velikom fluktuacijom ljudi što zbog svetišta što zbog vikend naselja.

Specifično područje s oštro urezanim lesnim padinama prema Dunavu visine 70metara s bogatim vinogradima koje se na ovom području uzgajaju već stoljećima.Potrebno je  izradu studiju sadašnjeg stanja s mjerama zaštite jer je krajolik vrlo ugrožen  zbog bacanja biljnog otpada dolazi do povlačenja drveća i grmlja, te erozije tla, te se takovi otpad ponaša kao komposište.

SPOMENIK PRIRODE:
Kategorija zaštite: Spomenik prirode

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost, a može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.
 

BILJE-  BILJSKO GROBLJE:        
Kategorija zaštite: Spomenik prirode
Godina zaštite: 2001.g.


Travnjačka površina na biljskom groblju proglašena je 2001. godine spomenikom prirode. Zaštićeni dio groblja obuhvaća središnju livadu koja dijeli stari od novog dijela groblja i zatravljeni dio starog groblja (Sektor II), površine 0,63 ha. Travnjačka površina je zadnji ostatak stepolike livade u Republici Hrvatskoj unutar kojeg se nalaze vrlo rijetke i ugrožene biljne vrste. Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je 14. veljače 2003. godine, Pravilnik o mjerama zaštite spomenika prirode - travnjačke površine na biljskom groblju ("Županijski glasnik" broj 4/03.).

BILJE- Park oko dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta
Godina zaštite: 1975..g.

Park je smješten u centru Bilja, 8km udaljeno od Osijeka. Projektant dvorca nije poznat kao što nije ni poznato datum nastanka parka .Izuzetna povijesna vrijednost , a  sam park također ima, rekreacijsku, turističku, znanstvenu i  edukacijsku  vrijednost. Opkop unutar parka je suh s još vidljivim ledarnikom. Također dodatnu vrijednost mu daje saćuvana jedna od četiri puškarnice. Kroz park redovito prolazi veliki broj djece jer je  na  rubovima parka smještena Osnovna škola. Određena 71 svojta drveća i grmlja, od toga 9 svojti četinjača, te  62 svojte listača- Acer campestre L.(Javor klen), Cornus mas L.(Tvrdi drijen), Aesculus hippocastanum L.(Divlji kesten).

ČEPIN-Park oko dvorca Adamovich (Knobloch):
Godina zaštite: 1975.g.


Dvije cjeline parka koriste štićenici Doma za psihički bolesne odrasle osobe, a jednu cjelinu lovačko društvo.   Park oko dvorca  je u vrlo  lošem stanju, u njega putnik namjernik ne može ući. Ostalo je vrlo malo izvornog drveća i grmlja. Park sadrži  45 svojti drveća i grmova, a najvrjedniji primjerci su Ginkgo biloba L., Pinus stobros L.(Weymounthov bor), Cornus  mas L.( Tvrdi drijen) i Sorbus  torminalis L.( Brekinjina mukinja). Veliku vrijednost ima stablo tvrdog drijena Cornus mas L.i brekinjine mukinje ( Sorbus torminalis L.).  Unutar parka unesene su egzote(ruže, kajsija) koji su stanari doma posadili.

DALJ - Patrijarški park:
Godina zaštite: 1973.g.

Specifićan je ne samo po svojoj veličini, već i po svome položaju, ali i cjelini koju tvoje Patrijarški dvor, Park i Dunav. Sama kulisa Dunava je neprocjenjivo blago parka, a kojem s još ipak treba raditi, uključujići začjevanje, oblikovanje travnjačke površine, postavljanje komunalne opreme.  Komunalna služba revno obavlja posao održavanja i uređivanja parka, te cilj im je vratiti izvorni oblik parka. Određeno je 21 svojsta drveća i grmlja.. Ginkgo biloba L.,Cornus mas L. (Tvrdi drijen), Acer campestre L.(Javor klen), Sophora japonica L.( Japanska sofora).

DONJI MIHOLJAC- Park oko dvorca Hilleprand von Prandau i Mailath:
Godina zaštite: 1958.g.


Određene su  86 svojti  drveća i grmlja od toga 19 četinjača i 67 listača. Cornus mas L. (Tvrdi drijen), Carpinus betulus L. ( obični grab), Quercus robur L.( Hrast lužnjak), viseća foriziju,sorti jabuka, krušaka, šljiva.  Sam park je uredan. Dodatna vrijednost parka je ostatak staklenika i devastirani rasadnik u Neteči koje bi trebalo obnoviti. 2003.g. napravljena studija povijesnog,sadašnjeg stanja i studija obnove.

ĐAKOVO-Mali park:
Godina zaštite: 1970.g.


Mali park je okružen ulicom  Josipa Kozarca, Petra Katančića,Frankopanskom ulicom i Ulicom bana Jelačića. Mali,simpatičan  park, nekada je vidio i bolje dane. Određeno je 15 svojti  drveća i grmlja- listača..Acer campestre L.(Javor klen), Quercus robur L.( Hrast lužnjak), okruglo oblikovani šimšir, cvijetne gredice.

ĐAKOVO-Perivoj J.J.Strossmayera:
Godina zaštite: 1968.g.


Svojevrstan miniarboretum  od  70 svojti  drveća i grmlja, od kojih 14 četinjača i 56 listača, u kojem se mogu proučavati kako autohtone, tako i alohtone vrste uključujući i egzote. Naročito vrijedan primjerak  Castanea sativa Mill. ( Europski pitomi kesten). A također na području perivoja zabilježene su svojte poput   Acer campestre L. .(Javor klen), Thuja orientalis L. Unutar  perivoja nalazi se pozornica za održavanje Đakovačkih vezova je u dosta zapuštenom stanju, te od perivoja prešao je u park šumu,a studija obnove je izrađena 2003.g.

KNEŽEVO-Park Marije Christine:
Godina zaštite: 1976.g.


Park  u Kneževu svojim krajnjim dijelom dotiče cestu koja vodi na granicu Republike Hrvatske s Republikom Mađarskom. Svojim poćetnim, ali nezaštićenim dijelom nalazi se u središtu samog mjesta. Određeno je 59 svojti  drveća i grmlja, od kojih 17 četinjača i 42 listača. Najveća  američka maklura na ovim prostorima- Maclura  pommifera L., Pinus   sylvestris L.( Obični bor) , Thuja orientalis L.( Obična azijska tuja), Aesculus  hippocastanum L.(Divlji kesten).

OSIJEK-Park kralja Petra Krešimira IV.:
Godina zaštite: 1973.g.

Park se nalazi gotovo u centru Osijeka. Park se dijeli na tri dijela, pripada Gornjoj četvrti Gornji grad. Europskom avenijim odjeljen je  od Perivoja kralja Tomislava , a zgradom Doma  zdravlja od Parka kralja Držislava. Određeno je  36 svojti  drveća i grmlja, od kojih 7 četinjača i 29 listača. Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L.( Weymounthov bor), Exochorda racemosa ( Kineski bisernjak), Cornus mas L( Tvrdi drijen), Quercus robur L. „Fastigiata“( kultivar „Fastigiata“hrasta lužnjaka), Acer campestre L (Javor klen). Park je u dobrom stanju, obavlja se  redovita košnja  trave,uklanjanje sušaca.
Unutar parka nalazi se fontana prijateljstva.Potrebno izraditi studiju povijesnog,sadašnjeg i studiju obnove parka.

OSIJEK-Perivoj kralja Tomislava:
Godina zaštite: 1973.g.


Perivoj je omeđen Mažuraničevom ulicom  sa zapada, Europskom avenijom sa juga, Kuhačevom ulicom s ustoka i Promenadom sa sjevera. Određeno je 83 svojti  drveća i grmlja, od kojih 12 četinjača i 71 listača.Park predstavlja svojevrsan miniarboretum, a naročito vrijedan primjerak je Sibirske  bazilime,Ilex aquifolium L.  (Obična božikovina), Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L. (Weymounthov bor), Hedera helix L.(Obični bršljan),Acer campestre (Javor klen). 1996.g. napravljena je studija obnove, a važi do 2016.g., 20god je predugi period za nekontrolu drveća i grmlja,svakih 5god.treba se pregledati stanje parka.

TENJA -Park oko Dvorca Adamović Čepinski:
Godina zaštite: 1973.g.


Park se nalazi u Tenji na prijelu između nove i stare Tenje.  Određena je  47 svojti  drveća i grmlja, od kojih 8 četinjača i 39 listača. Pinus strobus L. ( Weymounthov bor ), Thuja  occindetalis L.( Američka tuja), Acer campestre L.( Javor klen), Gleditschia triacanthos L.( Trobodni trnovac),Quercus robur L. ( Hrast lužnjak), Prunus domestica L.( Obična prunika).Korisnik dvorca je Osnovna škola Tenja. Park je u dosta lošem stanju, puno sušaca koje predstavljaju opasnost.Velika protočnost ljudi, a naročito dijece zbog blizine škole. Studija zaštite (studija povijesnog, sadašnjeg i studiju obnove parka)nije napravljena.

VALPOVO-Park oko dvorca Prandau Normann:
Godina zaštite: 1961.g.


Park oko dvorca odrubljen je ulicom A.M. Reljkovića,  Ulicom Matije Gupca, Osječkom ulicom, Ulicom Ive Lole Ribara i južnom zaobilaznicom. Određeno je 95 svojti  drveća i grmlja, od kojih 16 četinjača i 79 listača.. Pinus nigra ( Crni bor), Pinus stobrus ( Weymouthov bor), Pinus sylvestris L.( Obični bor), Acer campestre L.( Javor klen), Cornus mas L.( Tvrdi drijen), Castanea sativa Mill.( Europski pitomi kesten).Nad čitavom površinom Parka oko dvorca izvršena je neodgovarajuća  zaštita.Hitno je potrebno izdati novo rješenje u kojem će biti nabrojane sve čestice. Na  južnoj  strani parka ulaz od ceste koja vodi prema Valpovačkoj obilaznici pun je smeća, pun starih trupaca i neuređivan.

NAŠICE-Perivoj oko Dvorca obitelji Pejačević:
Godina zaštite: 1963.g.


Dvorac s Perivojem nalazi se na  Kvaternikovom trgu broj 5 u Našicama. Određeno je 56 svojti  drveća i grmlja, od kojih 13 četinjača i 43 listača..Ginkgo biloba L. ( Ginko), Pinus stobrus L. ( Weymounthov bor) , Pinus nigra ( Austrijski crni bor), Acer campestre L.( Javor klen), Cornus mas L.( Tvrdi drijen). Perivoj je u dosta dobrom stanju, te ima , rekreacijsku, turističku, znanstvenu i  edukacijsku  vrijednost .