image image image
Erdut
Đakovo
Dalj

Poučna staza Značajnog krajobraza Erdut



Get the Flash Player to see this player.

FAQ
NAJČEŠĆA PITANJA

Faq

 

Svaki boravak u prirodi, osobito medu niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima. U kontinentalnim krajevima Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj (lxodes ricinus). Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne »ugnijezdi« u kožu i spadne s tijela. U slučaju ugriza krpelja na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnoga djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugrizenoga čovjeka, te pojavom simptoma bolesti.
Izbjegavajte područja bogata krpeljima tijekom ljetnih mjeseci( aktivnost krpelja najveća). Za  vrijeme boravka u prirodi, ne nositi odjeću od dlakavih tkanina( vuna i lanena) tako se krpelj lakše zakači. Primjenjivati repelente ( u obliku stika, spreja...)repelenti se nanose i na odjeću i obuću ili direktno na kožu. I nakraju nakon svakoga boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo, te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti.
Ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi) ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa) - potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom, kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.


Unaprijed se informirajte o vremenskim uvjetima koji vladaju u zaštićenome području koje namjeravate posjetiti. Temperaturne razlike između brdovitih i ravničarskih dijelova jednoga zaštićenog područja mogu se razlikovati i za 10 do 15 °C. Također se naglo mogu pojaviti i oluje. Stoga je potrebno ponijeti odjeću prikladnu za različite vremenske nepogode.
Saznajte sve o ulasku u zaštićeno područje, nabavite mape/karte i rezervirajte smještaj ako je to potrebno. Vodu iz prirodnih vodotoka treba upotrebljavati s oprezom. Puno je sigurnije nositi sa sobom pitku vodu u dovoljnim količinama. U obilasku planinskih predjela potrebno je ponijeti i pribor za pružanje prve pomoći. Poželjni su i krema za sunčanje, kreme protiv pucanja usnica, kapa protiv sunca i sunčane naočale. Potrebno je i ponijeti dovoljne količine hrane, naročito ako se planira cjelodnevni boravak u prirodi.
U zaštićenome području se krećite samo izgrađenim putovima i otpornim podlogama.
Kad šećete zaštićenim područjem, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u grupi, hodajte jedno iza drugoga kako bi u što većoj mjeri štitili vegetaciju koja se nalazi uz stazu. Ostavite prirodne krajolike prirodnima i nakon vašega posjeta. Ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampirajte samo na za to predviđenim mjestima, najmanje 100 m od vodenih površina.

Poštujte prirodu. Ostavite prirodu onakvu kakvu ju zateknete i ne ostavljajte otpad iza sebe.

Zlatno je pravilo da zaštićeno područje trebate ostaviti čistijim nego što ste ga našli. To znači da ne trebate pokupiti samo svoje otpatke, već i otpatke koje eventualno zateknete. Nikad ne bacajte smeće u rijeke, potoke, jezera i druge vodene površine.

Poštujte propise. Prije posjeta, ili neposredno nakon što dođete u zaštićeno područje, trebate se detaljno informirati o propisima koje treba poštivati - što se smije, a što ne smije raditi. Nepridržavanje propisa može rezultirati uništavanjem prirodnih ljepota i/ili novčanom kaznom.

Poštujte divlji životinjski svijet.Životinje u zaštićenome području promatrajte s potrebne udaljenosti, ne približavajte im se. Ni u kojem slučaju ne smijete hraniti životinje. Pogrešna prehrana, u najgorim slučajevima, može uzrokovati uginuće životinja. U većinu nacionalnih parkova nije dozvoljeno dovoditi kućne ljubimce.


Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili gljive zaštićene su svugdje, bez obzira je li je područje u kojem trajno ili povremeno obitavaju zaštićeno.  Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su jedino kad obitavaju u nekome od zaštićenih područja u kategoriji:nacionalni park, strogi rezervat i/ili posebni rezervat.

Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene i ne obitavaju na zaštićenome području zaštićene su na način da je za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja te za sakupljanje minerala i fosila, nužno ishoditi dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode u slučaju kad se to obavlja u komercijalne svrhe (prerada, trgovina i druge vrste prometa). Životinje u špiljama koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su uvijek, bez obzira je li špilja u kojoj obitavaju zaštićena ili ne.
Pojedina područja prirode Hrvatske, zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti, uživaju i međunarodnu pravnu zaštitu. Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Na Ramsarski popis Konvencije o vlažnim staništima kao međunarodno vrijedne močvare upisani su parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje, ornitološki rezervat Ribnjaci Crna Mlaka, te donji tok Neretve. Planina Velebit uvrštena je u UNESCO-vu međunarodnu mrežu rezervata biosfere..


Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili gljive zaštićene su svugdje, bez obzira je li je područje u kojem trajno ili povremeno obitavaju zaštićeno.
Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su jedino kad obitavaju u nekome od zaštićenih područja u kategoriji:nacionalni park, strogi rezervat i/ili posebni rezervat.

Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene i ne obitavaju na zaštićenome području zaštićene su na način da je za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja te za sakupljanje minerala i fosila, nužno ishoditi dopuštenje ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode u slučaju kad se to obavlja u komercijalne svrhe (prerada, trgovina i druge vrste prometa).

Životinje u špiljama koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su uvijek, bez obzira je li špilja u kojoj obitavaju zaštićena ili ne


je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu prirodi.


su dijelovi prirode koji zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa.


Stanje međusobno uravnoteženih odnosa i utjecaja živih bića među sobom i s njihovim staništem. Prirodna ravnoteža je narušena, kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna struktura životnih zajednica, ošteti ili uništi stanište, uništi ili promijeni sposobnost djelovanja ekološkog sustava, prekine međusobna povezanost pojedinih ekoloških sustava, ili prouzroči znatnija izoliranost pojedinih populacija.


Zakonom o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, a priroda u smislu ovoga Zakona je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.


Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:

– očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
– utvrditi i pratiti stanje prirode,
– osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja,
– osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,
– pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
– spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,
– osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.


- uznemiravanje ptičjeg svijeta od strane čovjeka
- paljenje korova u blizini zaštićenih područja,
- ugrožavanje zaštićenih vrsta (npr. U Bilju: u potpunosti nestao Patuljasti badem (Prunus tennela) i Išarana perunika (Iris variegata L.)
- bacanje smeća
- vozila na motorni pogon u pokret

     Godišnjak Javne ustanove

Akcijski plan zaštite i održivog razvoja Srednjeg Podunavlja

Živi Dunav

O nama

Ustanova je osnovana Odlukom o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske  županije u skladu s zakonom. Osnivač Ustanove je Osječko-baranjska županija. Sjedište Ustanove je u Osijek, Županijska 4/III.


31000 Osijek,
Županijska 4/III
Tel: 00385-31-200-425
Fax: 00385-31-200-409

e-mail:info@obz-zastita-prirode.hr

Žiro račun:2500009-1102169672
OIB: 79276999206

Jeste li znali

 

twitterDa se Zakonom o zaštiti prirode uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, a priroda u smislu ovoga Zakona je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.

twitterDa su Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili gljive zaštićene svugdje, bez obzira je li je područje u kojem trajno ili povremeno obitavaju zaštićeno.
 

Obavijest

 

twitterTemeljem članka 13. stavka 9. točke 1. Zakona o javnoj nabavi ("Narodne novine" broj 90/11.) obavještavamo da ravnatelj Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, niti s njime povezane osobe, sukladno članku 13. stavku 1. i 4.  Zakona o javnoj nabavi, ne obavljaju upravljačku djelatnost niti su vlasnici poslovnih udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju odnosno u kapitalu bilo kojeg gospodarskog subjekta s više od 0,5%. Slijedom navedenog, nema gospodarskih subjekata s kojima Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije kao javni naručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi.