image image image
Erdut
Đakovo
Dalj

Poučna staza Značajnog krajobraza Erdut



Get the Flash Player to see this player.

Gmazovi - potencijalno ugrožene svojte NT

Barska kornjača: Emys orbicularis

Lokacije: U Hrvatskoj , u kontinentalnom dijelu  rasprostranjena je hibridna populacija E. Orbicularis orbicularis X hellenica, a u primorju E. orbicularis hellenica,koju nalazimo i na otocima Cresu,Krku,Rabu, Pagu, Kornatu i Mljetu. Skoro po citavoj europi je autohotna. Nažalost je u centralnoj europi skoro izumrijela. Jedan razlog za njen nestanak iz centralne europe je taj,što se u 17. i 18 stoljecu njeno meso kroistilo za posnu hranu, za vrijeme katolicke korizme. Drugi vazan faktor je uništavanje njenog habitata od samog covjeka. Danas je ova vrsta strogo zašticena. Emys o. se nalazi pretežno u velikim jezerima, tihim rijekama i drugim mirnim vodama.Crna kornjaca sa žutim pjegama, to je jednostavni opis sa kojim se ova vrsta može opisati. Dužina carapaxa joj je do 20 cm. Stomacni dio oklopa, plastron, joj je žut sa neredovitim crnim flekama.Kod ove vrste se mužijak i ženka dobro raspoznaju po repu, u mužijaka je rep kao obicno duži i deblji. Muzijak i zenka se takodjer mogu dobro raspoznati po boji zjenice oka. Dok je u muzijaka zjenica oka smedje boje, kod zenki bude zuta. Ova jako plašljiva vrsta, koja obožava mjesta zaraslom travom i drugim biljkama, aktivna je i po danu i po noci. Truli panjevi, kamenje koje je do pola u vodi, i slicno se koristi za dragocijene sunceve zrake. Hibernaciju drži od 10. mjeseca do 4., 5. ovisno o regiji i temparaturi okoline. Hrana joj se sastoji od raznih insekata, punoglavaca, ribica i slicnog, u starosti i ova vrsta djelomicno jede bilje, ipak joj meso ostaje glavna hrana.

Zapadni zelembač: Lacerta (viridis) bilineata

Lokacije: Glavnine ove vrste rasprostranjena je u zapadnom i središnji europski dio Sredozemlja: Španjolsku, Francusku, zapadnu Njemačku, Italiju i obalni dio Slovenije. Genetski je veoma srodan obićnom zelembaću raširenom  u panonskom dijelu Hrvatske, a jedina je za sad utvrđena fenotipska razlika je zelenkasta boja grla  mladih prema bezbojnom grlu mladih. Na otocima gdje je potencijalno ugrožen živi u garizima, na rubovima makije,uz kamene ograde,grmove kupine,u šumicama hrasta medunca. Opaženo je da se u opasnosti penje visoko na drveće.

Obični zelembać - Lacerta viridis  



Lokacija i opis vrste:  Zelembać je najveći srednjoeuropski gušter, rasprostranjen na području srednje i sjeveroistočne Europe, dok mu se za pravu postojbinu smatra Mala Azija i Južna Europa. Na sjeveru zelembać se može vidjeti u Češkoj i Njemačkoj i sjevernije nije zabilježen. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta i može ga se vidjeti u kontinentalnom i gorskom pojasu. Radi se o istočnoj varijanti zelembaća, genetski neznatno različitoj od zapadne varijante mada se smatra da su u Hrvatskoj prisutne obje, iako granica kontakta nije određena. Voli dobro osunčana staništa s odgovarajućom vegetacijom: gustu grmoliku vegetaciju, livade, kamenjare. Više voli toplija i suša mjesta. Preferiraju grmoliku vegetaciju, osunčane kamenjare ili livade, za njihovo brzo kretanje presudan je dugačak rep.
Zelembać spada u razred gmazova, red ljuskaša, podred guštera. Tijelo im je smaragdnozelene do žutozelene boje, trbuh svijetložute boje, dužine tijela do 13 cm, sa dvostruko dužim repom koji može dostići dužinu i do 40 cm.
Ženke vrlo variraju bojom: potpuno zelene ili smeđe, s mrljama. Često imaju 2 ili 4 uske svijetle pruge po leđima koje mogu biti obrubljene crnim prugama/mrljama. Neke ženke mogu imati blago plavi vrat. Mužjaci su najčešće u potpunosti zeleni, blago pjegasti, najčešće imaju izrazito plavi vrat u sezoni parenja i imaju veliku, široku glavu. Nešto rijeđe oba spola mogu imati nepravilni uzorak velikih tamnih mrlja. Trbuh je žućkast, gotovo uvijek bez crnih mrlja. Mladi su često bež boje, jednoliki ili s malo svijetlih pjega (bez crnog ruba) na bokovima ili s 2-4 svijetle crte. Postoje brojne varijacije. Melanizam (potpuno crne jedinke) je također uočen. Izgledom je skoro identičan zapadnom zelembaću L. bilineata  od kojeg se razlikuje u malom postotku gena. Moguće je i križanje među njima, a potomci su plodni samo do treće generacije. U Hrvatskoj su prisutne obje vrste, ali još nije precizno određena granica kontaktne zone te dvije vrste.
Kad susretnu predatora neki gušteri mogu svojevoljno odbaciti rep kako bi odvratili pozornost napadača od glave-odbačeni dio repa može se micati još neko vrijeme od odbacivanja.

 

     Godišnjak Javne ustanove

Akcijski plan zaštite i održivog razvoja Srednjeg Podunavlja

Živi Dunav

O nama

Ustanova je osnovana Odlukom o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske  županije u skladu s zakonom. Osnivač Ustanove je Osječko-baranjska županija. Sjedište Ustanove je u Osijek, Županijska 4/III.


31000 Osijek,
Županijska 4/III
Tel: 00385-31-200-425
Fax: 00385-31-200-409

e-mail:info@obz-zastita-prirode.hr

Žiro račun:2500009-1102169672
OIB: 79276999206

Jeste li znali

 

twitterDa se Zakonom o zaštiti prirode uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, a priroda u smislu ovoga Zakona je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.

twitterDa su Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili gljive zaštićene svugdje, bez obzira je li je područje u kojem trajno ili povremeno obitavaju zaštićeno.
 

Obavijest

 

twitterTemeljem članka 13. stavka 9. točke 1. Zakona o javnoj nabavi ("Narodne novine" broj 90/11.) obavještavamo da ravnatelj Javne ustanove Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, niti s njime povezane osobe, sukladno članku 13. stavku 1. i 4.  Zakona o javnoj nabavi, ne obavljaju upravljačku djelatnost niti su vlasnici poslovnih udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju odnosno u kapitalu bilo kojeg gospodarskog subjekta s više od 0,5%. Slijedom navedenog, nema gospodarskih subjekata s kojima Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije kao javni naručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi.